PRAVILNIK O UZGOJU SPORTSKIH I SLUŽBENIH PASA

I. PRAVILNIK O UZGOJU I UPISU PASA

Odredbe ovog Pravilnika Hrvatskoga kinološkog saveza za uzgoj i upis pasa, određuju uzgoj čistokrvnih pasa prema priznatim standardima Međunarodne kinološke organizacije /Federation cynologique international - FCI/ i upis čistokrvnih pasa u Hrvatsku rodovnu knjigu /HR/ i Hrvatsku uvjetnu rodovnu knjigu /HUR/. Ove odredbe vrijede za cijelo područje Republike Hrvatske i obvezne su za sve kinološke organizacije HKS-a i njihove članove. Odredbe se moraju također primjenjivati na sve postupke u uzgoju.
Ove odredbe HKS-a za uzgoj i upis pasa posebno uzimaju u obzir sada važeći Pravilnik /Reglement/ i uzgojni pravilnik FCI-a.

Članak 1. Osnovno

I. Ove uzgojne odredbe mogu biti nadopunjene uzgojnim pravilnicima povjerenstava HKS-a i pravilnicima kinoloških udruga HKS-a kojima je HKS povjerio vođenje uzgoja s obzirom na posebnosti pasmina koje te udruge obuhvačaju, a također i pooštren onoliko koliko je korisno za postizanje uzgojnih ciljeva postavljenih standardima FCI-a.
II. Uzgojni pravilnici povjerenstava HKS-a i nacionalnih pasminskih klubova kojima je HKS povjerio vođenje uzgoja za pojedine pasmine moraju uvijek biti u suglasju s ovim uzgojnim odredbama, pri čemu treba također uvažavati hrvatske propise o zaštiti i držanju životinja.
III. Prema pravilima HKS-a, povjerenstva HKS-a i kinološke udruge HKS-a kojima je HKS povjerio vođenje uzgoja za pojedine pasmine moraju svoje uzgojne pravilnike u cijelom sadržaju i trenutno važećoj formulaciji dostaviti izvršnom odboru HKS-a na odobrenje.

Članak 2. Uzgajač

I. Uzgojem se može baviti član kinoloških udruga koje su članice HKS-a
II. Uzgajač je vlasnik ženke u vrijeme kad je ona parena, osim ako nije pismeno preneseno vlasništvo na novog vlasnika.
III. Vlasnik je ona osoba koja je kuju ili psa stekla na zakonit način, koja je u neosporivu posjedu kuje ili psa i koja to može dokazati zakonitim posjedovanjem izvorne /originalne/ rodovnice.
IV. Preprodavačima pasa nije dozvoljen uzgoj niti članstvo u nekoj od članica HKS-a.
V. Pravo je svakoga uzgajača da traži stručne savjete od voditelja uzgoja svoje kinološke organizacije i stručnih povjerenstava HKS-a.
VI. Dužnosti uzgajivača su da:
a) koriste u uzgoju isključivo mužjake i ženke s važečom uzgojnom dozvolom u trenutku
parenja, odnosno pse s traženim ocjenama oblika i ispitima rada kod pasmina kod kojih se to traži pravilnikom o uzgoju HKS-a
b) ne uzgajaju pse bez rodovnice i pse s rodovnicama nepriznatih kinoloških organizacija,
c) uzgajaju samo sa zdravim psima,
d) osiguraju uzgojnim životinjama uvjete koji odgovaraju njihovim fizičkim i psihičkim potrebama ,
e) tako dugo dok se štene nalazi kod uzgajivača, uzgajivač mora štenetu osigurati uvjete povoljne za njegov fizički i psihički razvoj koji omogučuju dobru socijalizaciju
f) osiguraju tetoviranje pasa shodno Pravilniku o tetoviranju čistokrvnih pasa HKS-a, a najkasnije do 12 tjedana starosti
g) ne predaju štence iz legla prije navršenih osam tjedana starosti
h) prije predaje pasa novim vlasnicima, očiste štence od crijevnih parazita i provedu najmanje jedno zaštitno cijepljenje pasa protiv najčešćih zaraza, te to potvrditi veterinarskom iskaznicom ovjerenom od veterinara,
i) kupiranje repa i odstranjivanje eventualnog petog prsta na stražnjim nogama obave u starosti od 3 -8-dana. Kupiranje uha obaviti u starosti od 6 tjedana do 3 mjeseca starosti štenca. Kupiranja se trebaju izvoditi u skladu s odredbama zakona o dobrobiti životinja,
j) svoja uzgojna prava ostvaruje preko kinološke organizacije u mjestu stanovanja, odnosno u najbližoj kinološkoj organizaciji mjesta stanovanja. Ukoliko za područje stanovanja vođenje uzgoja ima pasminski klub pasmine koju uzgajač uzgaja svoja uzgojna prava mora obvezatno ostvariti u takvoj udruzi,
k) u uzgoju ne krše odredbe ovog pravilnika.

Članak 3. Ustupanje prava na uzgoj

I. Pravo na upotrebu u uzgoju ženke za rasplod ili rasplodnog psa ugovorom može biti preneseno na drugu osobu. (Uzgojno ustupanje, ustupanje prava na uzgoj).
II. Uzgojno ustupanje (ustupanje prava na uzgoj) mora biti ugovoreno pismeno prije predviđenog parenja. Jedan primjerak ugovora kasnije mora biti priložen prijavi legla.
III. Kod ustupanja uzgojnog prava treba precizno opisati prava i obveze obiju ugovornih strana.
Onaj tko privremeno preuzme ženku pod uzgojno pravo, smatra se vlasnikom ženke u vremenu od parenja do završetka dojenja štenadi prema smislu ovog pravilnika.

Članak 4. Ime uzgajacnice /uzgojno ime/

I. Psi ne mogu nositi ime uzgajačnice /uzgojno ime drukčije od onoga koje je zaštičeno na ime uzgajača.
II. Jedan uzgajač može uvesti, to jest zaštititi samo jedno ime uzgajačnice također ako uzgaja i više pasmina. Ime uzgajačnice /uzgojno ime/ mora se koristiti za označavanje svih pasa jednog uzgajača, bez obzira na različitost pasmina.
III. Dodijeljeno ime uzgajačnice /uzgojno ime/ je osobno i doživotno, tako dugo dok se ne ugasi.
IV. Nakon homologiranja od FCI-a ime jedne uzgajačnice /uzgojno ime/ više se ne može mijenjati. U pravilu ono se gasi smrču vlasnika. Ustupanje uzgojnog imena nasljednicima uzgajača koji je zaštitio uzgojno ime, može biti odobreno od HKS-a uz dokaz nasljedno pravnog prijenosa. Vlasnik jednog zaštičenog uzgojnog imena može za sudionike u uzgoju uzeti bračnog partnera, braču ili potomke uz uvjet da nisu mladi od 18 godina. Predstavljanje takve zajednice ostaje i dalje na osnovnom vlasniku uzgojnog imena /imena uzgajačnice/.
V. Ukoliko je želja zaštiti uzgajačnicu koja se nalazi u vlasništvu više osoba na zahtjevu za uzgajivačnicu mora biti navedeno tko je nosilac uzgojnog prava, a tko suvlasnik.
VI. HKS dodjeljuje pravo na vođenje jednog uzgojnog imena /imena uzgajačnice/ tek nakon odgovarajučeg kontakta s FCI-om u cijoj je nadležnosti međunarodno zaštititi isključivost imena uzgajačnice.
VII. Prijedlog za zaštitu imena uzgajačnice treba se podnijeti na obrascu koji je odredio HKS. Prijedlog mora sadržavati najmanje tri različita prijedloga imena.
VIII. Nakon dodjeljivanja imena uzgajačnice (uzgojnog imena) uzgajač može putem pismene obavijesti HKS-u odustati od njezine zaštite.
IX. Vlasnik jednog zašticenog imena uzgajačnice /uzgojnog imena/ dužan je držati se odredaba ovoga pravilnika HKS-a o uzgoju i upisu pasa i uzgojnih pravilnika mjerodavnih kinoloških organizacija HKS-a i sve čistokrvne pse koje je uzgojio ili nabavio u svoje vlasništvo bez iznimke upisati u rodovnu knjigu HKS-a.

Članak 5. Voditelj uzgoja kinološke udruge

1. Voditelja uzgoja kinološke udruge predlaže nadležno tijelo kinološke udruge, a verificiraju ga:
Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvo za uzgoj lovnih pasmina pasa.
2. Voditelj uzgoja je kinološki sudac, sudac pripravnik ili iskusan uzgajač.
3. Mandat voditelja uzgoja traje do opoziva.
4. Dužnosti voditelja uzgoja su da:
a) vodi uzgoj čistokrvnih pasa prema odredbama ovog Pravilnika te ostalim odlukama Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih pasmina pasa i Povjerenstva za uzgoj lovnih pasmina pasa potvrđenih od Izvršnog odbora HKS-a,
b) sporna legla dostavlja kako bi ih riješila nadležna Povjerenstva za uzgoj.
c) upoznaje uzgajaće o toku parenja, obvezama i pravima u uzgoju.
d) obavlja pregled legla, prvi put u roku 5 dana po štenjenju, a drugi put prilikom prijave legla.
e) odbija upis legla ili štenadi koje pokazuju znakove atipičnosti u tolikoj mjeri da izazivaju sumnju u čistokrvnost kao i štenadi s vidljivim zdravstvenim anomalijama.
f) odbija upis u legla u rodovnu knjigu ukoliko leglo nije držano u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske koje reguliraju dobrobit životinja
g) daje mišljenje Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa oko zahtjeva za parenje u srodstvu
h) predlaže disciplinski postupak zbog nepridržavanja odredbi ovog Pravilnika.
i) potpisuje prijavu legla, provjerava točnost podataka - predlaže upis u rodovnu knjigu shodno odredbama ovog Pravilnika.

Članak 6. Upotreba u uzgoju

1.Osnovno
I. Dozvoljeno je uzgajati samo s nasljedno zdravim čistokrvnim psima čvrste naravi, upisanih u jednu od FCI-a priznatih rodovnih knjiga ili registra, koji ispunjavaju uvjete utvrđene od nadležne zemlje članice ili ugovornog partnera.
Čistokrvni pas je nasljedno zdrav ako prenosi obilježja standarda, pasmine i naravi tipične za pasminu, bez nasljednih pogrešaka, koje bi mogle štetiti zdravlju njegovih potomaka. Pri tome postoji obveza sprečavanja pretjerivanja onih obilježja pasmina, koja štete zdravlju pasa.
Za uzgoj nisu dozvoljeni psi s greškama koje se dokazano prenose u uzgoju kao npr. narav koja nije u skladu sa standardom pasmine, urođena gluhoća ili sljepoća, rascjepkano nepce, znatne greške zubala i anomalija čeljusti, PRA, epilepsija, kriptorhizam, monorhizam, albinizam, pogrešna boja kao i utvrđena teška displazija.
Uzgajivačima stoji na raspolaganju znanstvena komisija kao potpora za ocjenjivanje i savjetovanje pri suzbijanju genetičkih grešaka. Ukoliko znanstvena komisija izda katalog mjera, one su - nakon što ih prihvati uprava FCI-a - obvezujuce.
Uzgoj i razvoj pasmina pasa mora počivati na dugoročnim ciljevima i solidnim osnovama, kako se uzgojem ne bi dobili bolesni psi, psi slabog temperamenta ili psi bez radnih sposobnosti.
Cilj uzgoja mora biti očuvanje i po mogučnosti proširenje geneticke različitosti pasmine
Zadača svakog uzgajivača je ispitati, da je pas predviđen za uzgoj obzirom na svoja mentalna i fizička svojstva također i prikladan za uzgoj.
2. Uzgoj u srodstvu
Uzgoj u srodstvu je dozvoljen, ali samo kada se odnosi na legla u kojima bi se štencima pojavljivali zajednički preci do kombinacije 2 - 3, (djedovi - pradjedovi). Za parenje jedinki u bližem srodstvu, potrebna je zamolba Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa ili Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa, uz obavezno mišljenje i preporuku voditelja uzgoja.
3. Ženke za rasplod
a). Za rasplod se mogu koristiti ženke s priznatom i nostrificiranom rodovnicom FCI-a, koje su ocjenjene najmanje ocjenom dobar, a zadovoljile su na uzgojnom pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocjenjene najmanje ocjenom dobar i posjeduju ispit prirođenih osobina tražen za pasminu. Ženki sa kojom je izvršeno parenje prije nego je napravljen uzgojni pregled ili položen ispit prirođenih osobina, leglo se neče priznati
b). Ženka smije imati leglo samo jednom godišnje ( 365 dana ), odnosno s minimalnim razmakom od jedne kalendarske godine između dva legla. Iznimno u suglasju s voditeljem uzgoja, jednom smije ženka u rasplodnom vijeku imati dva uzastopna legla. Ako je ženka pobacila ili su štenci uginuli, smatrat će se kao da je imala leglo.
c).Dobna starost ženki za rasplod kod lovačkih pasmina pasa za male pasmine pasa je od 12 mjeseci a za ostale 15 mjeseci do 8 godina. Kod sportskih i službenih pasmina pasa ženke smiju služiti u rasplodu od stjecanja uzgojne dozvole do navršene osme godine života, što znači da smije biti pripuštena do dana kad navrši osam godina života. Ženke lovnih pasmina pasa dobre kondicije, a koje uz obrazloženje predloži voditelj uzgoja, mogu se nakon osme godine koristiti u uzgoju još jednu godinu. Ženke sportskih i službenih pasmina pasa moraju se predvesti na uzgojni pregled, gdje im se može produžiti dozvola za uzgoj za još jednu godinu.
d). Ženkama nakon dva carska reza u smislu zaštite istih ne dozvoljava se više uzgoj.
e) Jedna ženka smije sama podignuti samo toliko štenadi, koliko joj dopušta njezina uzgojna kondicija.

IV. Mužjaci za rasplod
a). Za rasplod se mogu koristiti samo mužjaci s priznatom i nostrificiranom rodovnicom FCI-a, koji su ocjenjeni najmanje s ocjenom vrlo dobar, a zadovoljili su na uzgojnom pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocjenjeni najmanje ocjenom vrlo dobar i posjeduju ispit prirođenih osobina tražen za pasminu.
b). Vlasnik smije mužjaka pripustiti samo na ženke koje ispunjavaju uvjete uzgoja u skladu s ovim pravilnikom.
c). Najstrože se zabranjuje pripuštanje mužjaka na ženku bez rodovnice, na ženke s nepriznatim rodovnicama te na ženke sa zabranom uzgoja.
d). Mužjak lovnih pasmina smije služiti u rasplodu do svoje smrti uz uvjet da nakon osme godine starosti mora biti pregledan od voditelja uzgoja. Mužjak sportskih i službenih pasmina pasa smije služiti u rasplodu od stjecanja uzgojne dozvole pa do svoje smrti uz uvjet da nakon osme godine starosti mužjak jednom godišnje mora biti priveden na uzgojni pregled radi provjere uzgojne kondicije.

Članak 7. Uzgojni pregled

1. Uzgojni pregled je obvezatan za sve mužjake i ženke sportskih, službenih pasmina pasa, s kojima se želi obavljati uzgoj u okviru Hrvatskog kinološkog saveza.
2. Na uzgojni pregled mogu se dovesti ženke ocjenjene ocjenom oblika najmanje dobar, mužjaci ocjenjeni ocjenom oblika najmanje vrlo dobar.
Ženke i mužjaci svih pasmina koje podliježu obvezatnoj selekciji u svezi displazije kuka, a nabrojene su u ovom pravilniku ili su naknadno uvrštene u spisak odlukom Povjerenstva, moraju imati uredan HD nalaz, kao uvjet za pristupanje uzgojnom pregledu ( Prilog 1 ).
3.Minimalna dob za pristupanje psa uzgojnom pregledu je 10 mjeseci za patuljaste pasmine, 15 mjeseci starosti za ostale pasmine i pasmine kod kojih dijagnostici displazije kukova pristupa s 12 mjeseci, te 18 mjeseci starosti za pasmine kod kojih se dijagnostici displazije kukova pristupa s 18 mjeseci.
4. Klasifikacija displazije kuka je slijedeca :
HD A, B, C, D, E/I i E/II.
Slikanje kukova obavljat ce se na više mjesta u Hrvatskoj, a očitavanje ce se obavljati na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, a prema odluci nadležne veterinarske klinike Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U slučaju da iznajmljeni parnjaci imaju snimak iz ovlaštene klinike bilo gdje u nekoj od zemalja članica FCI-a, novo snimanje nije potrebno. Priznaju se i snimke iz ovlaštenih klinika, a koje su ovlastili matični klubovi pasmina iz matične zemlje.
5. Uzgojnu dozvolu za pasmine kod kojih je propisano slikanje kukova, moči če dobiti psi s HD nalazom stupnja A, B, C i D. Psi s nalazom, E/I i E/II neče se koristiti u uzgoju i neče moči dobiti uzgojnu dozvolu
6. Uzgojni pregled za mužjake vrijedi doživotno, uz uvjet da nakon osme godine starosti mužjak jednom godišnje mora biti priveden na uzgojni pregled.
7. Procjena uzgojne vrijednosti obavlja se prema vanjskom izgledu psa, ocjeni oblika, precima, potomcima, nagradama, naravi, radnim ispitima, HD snimci kukova i kondiciji psa, a uz zadovoljenje minimalnih kriterija za stjecanje uzgojne vrijednosti.
8. HKS Izdaje poseban obrazac za uzgojne preglede, koji se ispunjava u 2 primjerka, od kojih 1 ostaje kod vlasnika psa, a 1 se pohranjuje u pismohranu HKS-a, te se statistički obraduje. Rezultat uzgojnog pregleda ( zadovoljio / nije zadovoljio )bit će unesen u rodovnicu posebnim žigom, koji mora biti jasno vidljiv na rodovnici. Izgled i oblik obrasca uzgojnog pregleda propisuje Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa.
9. Procjena naravi obavlja se obvezatno za sve službene pasmine pasa shodno Uputstvu za provjeru naravi na uzgojnim pregledima (Prilog 2. Pravilnika).
10. Mužjaci i ženke koji ne produ na uzgojnom pregledu imaju pravo biti predvedeni na uzgojni pregled ponovo po isteku 3 mjeseca od prvog. I to pod uvjetom da prvi put nisu zadovoljili zbog loše kondicije ili naravi što se upisuje u rodovnicu psa kao NIJE ZADOVOLJIO u područje pečata uzgojnog pregleda. Ako ni drugi put ne zadovolji izdat će im se trajna zabrana parenja bez obzira na eventualno visoku ocjenu oblika.
11. Termine uzgojnih pregleda objavljuju se početkom tekuće godine u službenom glasilu HKS-a. Organizator uzgojnih pregleda je HKS, uz suorganizaciju kinoloških organizacija.
12. Na svakom uzgojnom pregledu mora biti komisija od tri suca. Na uzgojnom pregledu gdje se predvida odaziv službenih pasa, poželjno je da bude prisutan jedan sudac za rad i obavezno licencirani markirant ( koji zamjenjuje jednog sudca). U slucaju kada na uzgojnom pregledu nije nazocan sudac za rad, obrazac uzgojnog pregleda ovjerava licencirani markirant.
13.Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa odobrava datume i suce predloženih uzgojnih pregleda, imajuči pri tome u vidu ravnomjernu proljetnu i jesensku pokrivenost na cijelom teritoriju RH, kao i kvalitetu sudaca na istima.
14. Svi psi koji su stekli uzgojnu dozvolu prije donošenja ovog Pravilnika, dužni su pristupiti uzgojnom pregledu nakon njezinog isteka.

Prilog 1.

FCI GRUPA I
BEARDED COLLIE
BERGER DE BEAUCE
BERGER DE BRIE
BORDER COLLIE
BOUVIER DES FLANDRES
COLLIE
DEUTSCHER SCHAFERHUND
GROENENDAEL
IOUJNOROUSSKAIA OVTCHARKA
KOMONDOR
KRAŠKI OVCAR
KUVASZ
LAEKENOIS
MALINOIS
OLD ENGLISH SHEEPDOG
PASTORE MAREMANNO - ABRUZZESE
PULI
PUMI
TERVUEREN

FCI GRUPA II
APPENZELLER SENNENHUND
BERNER SENNENHUND
BULLDOG
BULLMASTIFF
TCHIORNY TERRIER
DEUTSCHE DOGGE
DEUTSCHER BOXER
DOBERMANN
DOGO ARGENTINO
DOGUE DE BORDEAUX
ENTLEBUCHER SENNENHUND
GROSSER SCHWEIZER SENNEHUND
KAVKAZSKAIA OVTCHARKA
LANDSEER
LEONBERGER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUNDLAND
RIESENSCHNAUZER
ROTTWEILER
SHAR-PEI
SREDNEASUATSKAIA OVTCHARKA
ST. BERNHARDHUND
TOSA
ŠARPLANINAC

FCI GRUPA III
AIREDALE TERRIER
AMERICAN STAFFORDSHIRE TERRIER
SOFT COATED WHEATEN TERRIER
KERRY BLUE TERRIER

FCI GRUPA V
AKITA
ALASKAN MALAMUTE
CHOW-CHOW
SAMOYED
SIBERIAN HUSKY
FCI GRUPA VI

DALMATINSKI PAS preporuca se snimanje HD i sluha
FCI GRUPA VIII
LABRADOR RETRIVER
GOLDEN RETRIVER
FLAT COATED RETRIVER
CURLY COATED RETRIVER
CHESAPEAKE BAY RETRIEVER
NOVA SCOTIA DUCK TOLLING RETRIEVER
FCI GRUPA IX
GRAND CANICHE

FCI GRUPA X
IRISH WOLFHOUND

Najranija dob kod koje se može pristupiti dijagnostici je 12 mjeseci starosti psa, osim kod pasmina:

BULLMASTIFF
DEUTSCHE DOGGE
DOGUE DE BORDEAUX
LANDSEER
MASTIFF
MASTINO NAPOLETANO
MONTAGNE DES PYRENES
NEWFOUDLAND
ST. BENHARDHUND
TOSA

Najmanja dob za dijagnostiku je 18 mjeseci starosti psa.


Prilog 2.

Ovo uputstvo regulira način provjere naravi službenih pasmina pasa na uzgojnim pregledima HKS-a.
Provjera naravi obavlja se bez obzira ima li predvedena jedinka na uzgojnom pregledu položeni radni ispit.
Na svaki uzgojni pregled Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa delegira licenciranog markiranta, a poželjno je i suca za rad službenih pasmina pasa.
Markirant može svojim potpisom zamijeniti suca za rad
Pas se u rubrici obrasca uzgojnog pregleda ocjenjuje sa:
ZADOVOLJIO ILI NIJE ZADOVOLJIO

PROVJERA NARAVI NA UZGOJNOM PREGLEDU ZA SLUŽBENE PSE


Provjera naravi za službene pasmine, sastoji se od :
- NAPAD NA MARKIRANTA SA PSOM VEZANIM NA POVODNIKU DUŽ. 3 METRA
- MIRNOCE NA PUCANJ

Markirant najprije upozna vlasnika psa s postupkom provjere naravi. Provjerava opremu na psu (kožnata, dovoljno cvrsta ogrlica ili metalna ogrlica postavljena da nije na steg i da se ne može provuči preko glave) , te ga upozorava da prilikom provjere naravi može psa hrabriti, ali ga ne smije dirati i ne smije se pomicati.
Pas se zakvači na povodnik dug 3 metra, vlasnik psa drži na kraju povodnika i ne miče se. Markirant glasom i pokretima ruke prijeti vodiču psa, i kad pas obrati pozornost na markiranta napada vodiča i psa i to tako da pod dijagonalom uđe na rub prostora kojim se pas može kretati omogučujući mu da ugrize rukav. Ako je pas čvrsto ugrizao rukav, markirant napravi još korak dva po obodu prostora psa, te ispušta rukav.

Pas dobiva ocjenu ZADOVOLJIO ako čvrsto ugrize rukav.
Dozvoljavaju se tri pokušaja da pas ugrize rukav.

Pas dobiva ocjenu NIJE ZADOVOLJIO ako:
- čvrsto ne ugrize rukav
- ako je izrazito agresivan ili plašljiv
- u slučaju da pas uopče ne ugrize rukav
- ako se vodič unatoč upozorenju markiranta približi psu
- ili se pomiče sa stajne točke.

Obvezatna oprema markiranta:
Zaštitne hlače, štitnik spolovila, obuča koja sprečava klizanje, mekani rukav, snažni kožni povodnik dug 3 metra.

Tad se prilazi provjeri naravi na pucanj.
Vodič se upozna s načinom provjere na pucanj.
Vodič se kreče s psom na povodniku vođen s lijeve strane, poslije desetak koraka puca se iz startnog pištolja 6mm dva puta uzastopce s razmakom od 5 sekundi.
Ocjenu ponašanja na pucanj: ZADOVOLJIO dobiva pas koji bitno ne reagira na pucanj. Ocjenu ponašanja na pucanj: NIJE ZADOVOLJIO dobiva pas koji na pucanj reagira izrazito plašljivo ili agresivno.

Prilog 3. UPUTSTVO ZA PROVJERU SOCIJALIZACIJE

Provjere socijalizacije psa provode članovi uzgojne komisije proučavajući psa u različitim situacijama simuliranim iz stvarnog života. Ako se posumnja da je pas izrazito plašljiv, agresivan, nepredvidiv u reakcijama može mu se izdati ocjena socijalizacije: NIJE ZADOVOLJIO, te će mu se uskratiti davanje uzgojne vrijednosti. Ostavlja se članovima uzgojne komisije da improviziraju situacije iz stvarnog života za provjeru navedenog. ( Npr. Prolaz kroz grupu ljudi, pljeskanje ljudi, ostavljanje psa zavezanog te promatranje reakcije, prolazak pored automobila koji radi i slično )


Članak 8. Parenje - Ugovaranje

1. Vlasnik ženke odabire rasplodnog psa
Vlasnik rasplodnog psa može bez obrazloženja odbiti parenje.
2. O obostranim pravima i dužnostima vlasnika rasplodnog psa i rasplodne kuje o parenju mora biti napravljeno pismeno utanačenje u suglasnosti s pozitivnim zakonima Republike Hrvatske, međunarodnim uzgojnim pravilnikom FCI-a, odredbama ovog pravilnika HKS-a i eventualnim uzgojnim pravilnicima nacionalnih pasminskih organizacija. Utanačenje o parenju treba obuhvačati sljedece:
a). Obostranu obvezu izmjene fotokopija rodovnice pasa koji će se pariti, zbog provjere njihova upisa u hrvatsku rodovnu knjigu, odnosno o upisu u jednu od FCI-a priznatu rodovnu ili uzgojnu knjigu, ako se radi o mužjaku ili ženki iz inozemstva.
b). Obostranu obvezu izmjene fotokopija dokumenata propisanih za uzgoj pasmine.
3. Vlasnicima uzgojnih ženki preporucuje se da ženku dovedu mužjaku osobno ili putem povjerljive osobe. Ostane li ženka više dana kod držaoca parnjaka, svi time nastali troškovi padaju na račun vlasnika ženke, kao što je hranjenje i smještaj, eventualna veterinarska njega, kao i eventualne štete koje ženka prouzroći na opremi uzgajačnice ili u stanu držaoca parnjaka. Također troškove povratnog prijevoza ženke snosi vlasnik.
4. Na temelju zakonskih odredbi različitih zemalja smatra se u smislu ovog pravilnika za odgovornog držaoca životinje ona osoba koja životinji u vrijeme nastupanja štete pruža smještaj i hranu.
Ostane li ženka jedan ili više dana pod zaštitom držaoca parnjaka tada je ovaj odgovoran za štete koje ženka prouzroči prema trečim osobama.
Dotični vlasnici ili držaoci parnjaka obavezuje se kod zaključivanja osobnog jamstvenog osiguranja uvažiti ovu okolnost.
5. U slučaju smrti ženke za vrijeme njenog boravka kod držaoca parnjaka, ovaj na svoj račun poziva veterinara kako bi utvrdio smrt i uzrok smrti. On najbržim putem obavještava vlasnika ženke o njenoj smrti i uzroku smrti.
Ako vlasnik želi vidjeti mrtvu ženku, mora mu se za to dati priliku.
Ako je smrt nastupila krivnjom držaoca parnjaka, ovaj je dužan vlasniku ženke nadoknaditi štetu.
Ako krivnja nije njegova, vlasnik ženke je obavezan nadoknaditi držaocu parnjaka sve troškove koji su nastali u svezi sa smrču ženke.
6. Držalac parnjaka obavezuje se da nece ženku dovesti nijednom drugom nego predviđenom mužjaku.
Ako mužjak ne spari, ženku se smije samo uz suglasnost njenog vlasnika dovesti drugom mužjaku.
Nikako nije dozvoljeno da se ženku tijekom jednog tjeranja spari s dva ili više mužjaka.
7. Kod nenamjernog parenja s drugim, a ne ugovorenim mužjakom, držalac parnjaka pod čijom je zaštitom bila ženka dužan je vlasnika ženke o tome izvijestiti i nadoknaditi mu sve troškove nastale iz pogrešnog parenja.
Nakon nenamjeravanog parenja s nepredviđenim mužjakom nije više dozvoljeno daljnje parenje s ugovorenim mužjakom. Držalac parnjaka ne može nakon takvog parenja postavljati nikakve zahtjeve vlasniku ženke.
8. Korektno provedeno parenje držalac parnjaka potvrđuje izdavanjem potvrde o parenju. On u njoj svojim potpisom potvrduje da je bio očevidac parenja. Izgled i podatke obvezne u obrazac potvrde o parenju propisuje Hrvatski kinološki savez.
Ova potvrda o parenju mora svakako sadržavati:
a) Ime i registarski broj parnjaka
b) Ime i registarski broj ženke
c) Ime i adresu vlasnika parnjaka, odnosno ovlaštenog držaoca
d) Ime i adresu vlasnika ženke u trenutku parenja
e) Mjesto i datum obavljenog parenja
f) Potpisi vlasnika parnjaka, odnosno držaoca i vlasnika ženke
g) Ako referada pasa za upis štenaca traži ovjerenu kopiju ili ovjeren prijepis rodovnice parnjaka, držalac parnjaka treba iste besplatno staviti na raspolaganje vlasniku ženke . Vjerodostojnost iste ovjerava nadležni matični savez.
9. Potvrda o parenju sastavlja se u dva primjerka, od kojih jednu zadržava vlasnik mužjaka do konačnog podmirenja materijalnih obveza, između vlasnika mužjaka i ženke, a drugu zadržava uzgajivac. Pri prijavljivanju legla oba primjerka obvezatno se prilažu dokumentu :" PRIJAVA LEGLA "
10. Ako ugovoreni mužjak iz bilo kojeg razloga ne spari ženku ili ženka nije voljna za parenje tako da se parenje nije moglo obaviti, vlasnik parnjaka unatoč pravu na naknade spomenute pod brojem IV., nema pravo na ugovorenu naknadu za parenje.
11. Vlasnik parnjaka uz ugovorenu naknadu za parenje ne može vlasniku ženke postavljati nikakve zahtjeve glede potomaka mužjaka. Naročito nema nikakvo zakonito pravo na to da mu se preda jedno štene. Ako se predaja jednog šteneta ugovori kao naknada za parenje, ovaj dogovor treba prije parenja pismeno potvrditi. U sporazumu takve vrste moraju se obvezatno uzeti u obzir sljedeče točke:
a) trenutak izbora šteneta od strane mužjaka
b) trenutak predaje šteneta vlasniku mužjaka
c) trenutak u kojem pravo izbora vlasnika mužjaka neopozivo prestaje
d) trenutak u kojem pravo odnošenja neopozivo prestaje
e) reguliranje troškova prijevoza
f) posebni dogovori za slučaj da ženka ošteni samo mrtve, ili samo jednog živog štenca ili ako izabrano štene ugine prije predaje.
12. Nakon korektno proteklog parenja usluga parnjaka smatra se izvršenom i s tim je uvjet za ugovorenu naknadu za parenje ispunjen. On ne uključuje jamstvo za sklonost ženke. Ovisi o procjeni vlasnika parnjaka hoče li nakon ostajanja ženke neoplodenom jamčiti jedno besplatno parenje kod njenog sljedečeg tjeranja ili vratiti jedan dio naknade za parenje. Dogovor takve vrste treba prije parenja pismeno uglaviti u ugovor o parenju.
Ugovoreno pravo na besplatno parenje međutim u načelu prestaje sa smrču parnjaka, promjenom vlasništva nad istim ili smrču ženke.
Može li se dokazati (ispitivanjem sperme) da je parnjak u trenutku parenja bio neplodan, vlasniku ženke treba vratiti naknadu za parenje.
13. Kod umjetnog osjemenjivanja ženke veterinar koji je mužjaku uzeo spermu mora referadi pasa, kod koje se upisuju štenci, predočiti potvrdu da svježa ili duboko smrznuta sperma potječe od dogovorenog mužjaka. Svi troškovi uzimanja sperme idu na teret vlasnika ženke.
Troškove osjemenjivanja ženke takoder snosi vlasnik ženke. Veterinar koji osjemjenjuje ženku mora referadi pasa potvrditi da je ženka osjemenjena spermom mužjaka koji je bio predviden za parnjaka. U njegovoj potvrdi moraju isto tako biti navedeni vrijeme i mjesto osjemenjivanja, ime i registarski broj ženke, ime i adresa vlasnika ženke.
Vlasnik mužjaka koji je dao spermu, mora vlasniku ženke uz veterinarske potvrde izdati službenu potvrdu o parenju.
Umjetna oplodnja ne smije se primjenjivati kod životinja koje se prije nisu na prirodan način oplođivale.

Članak 9. Odredbe za upis - Osnovno
Nadležnost donošenja Upisnog reda je u pravilima HKS-a i može ga mijenjati samo Izvršni odbor HKS-a.

Članak 10. Opci uvjeti upisivanja
1. U rodovnu /uzgojnu/ knjigu HKS-a čistokrvnih pasa mogu se upisati štenad jednog legla, ako vlasnik uzgojne kuje ima redovito prebivalište u Republici Hrvatskoj /Residence habituelle/.
2. Za svakog uzgajača, člana jedne kinološke organizacije na podrucju Republike Hrvatske vrijedi obveza da štenad koju je odgojio i sve čistokrvne pse koji su u njegovu vlasništvu upiše u Rodovnu knjigu HKS-a
3. Osobe koje nisu članovi jedne kinološke organizacije HKS-a ne mogu upisivati legla svojih kuja ni ostale pse u Hrvatsku rodovnu knjigu.
4. U hrvatsku rodovnu knjigu ne može se upisati leglo koje nije oštenjeno na teritoriju Republike Hrvatske.
5. Potomci čistokrvnih roditelja iste pasmine koji posjeduju od FCI-a priznate rodovnice (dokaze podrijetla) su čistokrvni psi i imaju pravo na rodovnice priznate od FCI-a u skladu s ovim pravilnikom.
6. Sva se legla moraju u potpunosti upisati. To vrijedi i za štence koji su do trenutka prijedloga/zahtjeva za upisivanje bili othranjeni.


Članak 11. Hrvatska rodovna knjiga - brojevi upisa
Svaki pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu dobiva odgovarajući broj. Dodjeljivanje upisnog broja nadzire voditelj rodovne knjige HKS-a.
Broj upisa pod kojim je pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu sastavni je i nedjeljivi dio njegova imena i mora uvijek biti naveden kad se navodi ime psa.
Broj upisa u rodovnu knjigu, ujedno je broj kojim se tetovira pas. Nacin tetoviranja pasa određuje Pravilnik o tetoviranju čistokrvnih pasa HKS-a.
Pri upisu u Hrvatsku rodovnu knjigu istodobno s dodjelom broja upisa pas dobiva i kraticu koja označava njegovu pasminu. Kratica pasmine također je sastavni i nedjeljivi dio imena psa, te se uz broj upisa u Hrvatsku rodovnu knjigu mora navesti uvijek kad se navodi ime psa.

Članak 12. Podnošenje prijave legla
Podnošenje prijave legla za upis u hrvatsku rodovnu knjigu je u nadležnosti voditelja uzgoja kinološke udruge HKS-a.

Članak 13. Prijava upisa legla
I. Prijavu upisa legla dužan je podnijeti uzgajač, na određenom obrascu HKS-a /prijava legla/ uz prilog preslika :
a/ rodovnice ženke
b/ potvrde o parenju
c/ rodovnice psa s kojim je ženka parena
d/ uzgojne dozvole za ženku ( ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa )
e/ uzgojne dozvole za psa upisanog u hrvatsku rodovnu knjigu s kojim je ženka parena ( ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa )
f / potvrde o osvojenim naslovima prvaka
g / propisane veterinarske potvrde
Prijava legla može se obaviti najranije s šest /6/ tjedana poslije štenjenja kuje, a najkasnije do 12 tjedana.
Predaje se u kinološkoj udruzi čiji je član uzgajač. Nakon provjere uvjeta i upisanih potrebnih napomena voditelja uzgoja kinološke udruge ce istu proslijediti HKS-u.
2. Potpisivanjem potpuno popunjenih upisnih obrazaca i njihovim podnošenjem na upis, uzgajač, to jest vlasnik psa potvrđuje da su podaci potpuno istiniti.

Članak 14. Inozemni rasplodni pas
Ako je kuja, koja je držana na području Republike Hrvatske parena u inozemstvu, leglo ce biti upisano u Hrvatsku rodovnu knjigu samo onda ako je inozemni rasplodni pas s kojim je kuja parena upisan u jednu rodovnu ili uzgojnu knjigu koju priznaje FCI i ako se smije upotrijebiti u uzgoju u skladu s pravilima o uzgoju zemlje u kojoj boravi vlasnik psa.

Članak 15. Ime cistokrvnog psa
Imena svih pasa iz jednog legla moraju imati isto početno slovo. Ime uzgajačnice /uzgojno ime/ sastavni je i nedjeljivi dio imena psa oštenjenog kod jednog uzgajivača i mora se uvijek potpuno navoditi uz ime psa.

Članak 16. Pojedinacni upis / Nostrifikacija
1. U hrvatsku rodovnu knjigu pasa biti ce upisani pojedinačni psi /pojedinačni upis/ ako je dokazano njihovo čistokrvno porijeklo važećim izvodom iz jedne rodovne ili uzgojne knjige koju priznaje FCI. Pri nostrifikaciji rodovnice obvezno je predati izvornu eksportnu rodovnicu ili izvornu rodovnicu ukoliko pas potječe iz zemlje koja ne posjeduje eksportnu rodovnicu.
2. Broj hrvatske rodovne knjige bit će unesen na izvornoj ispravi podrijetla /rodovnici/ te se nakon upisa u hrvatsku rodovnu knjigu mora upotrebljavati.


Članak 17. Rodovnica - isprava o podrijetlu
1. Svaki pas uzgojen u Republici Hrvatskoj i upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu dobiva službeni dokaz podrijetla -rodovnicu HKS-a. Obrazac rodovnice mora imati oznaku medunarodne kinološke federacije ( FCI ) i Hrvatskoga kinološkog saveza ( HKS ).
2. Na obrascu rodovnice moraju biti odjeljci za upis najmanje tri generacije predaka upisanoga psa.
3. Rodovnica HKS-a punovaljana je tek kad je potpiše voditelj rodovne knjige HKS-a te je ovjeri pečatom HKS-a, te potpisom i ovjerom referenta za tetoviranje.
4. Rodovnica je isprava koja s psom čini jedinstvenu cjelinu. Njom raspolaže vlasnik psa, te je pri njezinu službenu izdavanju naknadno upisivanje podataka, uz pristanak vlasnika, moguče jedino u Hrvatskom kinološkom savezu u sklopu njegovih nadležnosti u uzgoju i evidenciji čistokrvnih pasa.
5. Upisivanje ocjena, rezultata i osvojenih kandidatura na kinološkim manifestacijama te napomene u svezi s uzgojem, obavlja se u rodovnicu HKS-a ili radno izložbenu knjižicu.
6. Pri izdavanju rodovnica za štenad iz jednog legla u odjeljke predaka mogu se upisati samo potvrđeni naslovi na osnovi kandidature, kako u ljepoti tako i u radu, te položeni stupnjevi radnih ispita ( u slučaju da ih je više upisuju se oni najviše kategorije ), ali nikako kandidature za naslove izgleda ili rada ili prigodni naslovi s pojedinih priredbi izuzev svjetskih i sekcijskih naslova propisanih od Međunarodne kinološke federacije ( npr. Svjetski prvak, evropski mladi prvak ). U rodovnicu se upisuju i podaci o RTG nalazima displazije kukova.
7. Rodovnica kao jedinstvena cjelina sa psom mora s njim biti predana pri svakoj promjeni vlasnika što se potvrđuje upisom podataka novog vlasnika i ovjerom potpisa prijašnjeg vlasnika.
8. Za izgubljenu ili nehotice uništenu rodovnicu duplikat ili prijepis izdaje HKS, za što je nužno podnijeti zahtjev s obrazloženjem uz naknadu troškova, koje određuje Izvršni odbor HKS-a.
Zahtjev za izdavanje duplikata ili prijepisa rodovnice podnosi se na za to predviđenom obrascu ovjerenom od odgovorne osobe kinološke udruge.
Izdavanjem duplikata ili prijepisa izvorna rodovnica postaje nevažeća.
9. Svaki zahtjev za duplikat rodovnice i njeno izdavanje mora uz navođenje podataka o podnositelju zahtjeva i psu biti objavljen u službenom glasilu HKS-a.

Članak 18. Pristojbe
1. Za vođenje Hrvatske rodovne knjige i za provedbu izdavanja isprava Hrvatskom kinološkom savezu pripada naknada koju određuje Izvršni odbor HKS-a.
2. Hrvatski kinološki savez naplačuje pristojbe od uzgajača ili za pojedinaćne upise preko organizacija čiji je uzgajač ili pojedinac član.

Članak 19. Posebne odredbe
Za pse koji se nalaze u vlasništvu Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Hrvatske udruge za školovanje pasa vodića i mobilitet ne vrijede odredbe ovog Pravilnika izuzev traženih zdravstvenih odredbi. Isti prijavljuju legla direktno u HKS-u.

Članak 20. Sankcije
Povrede odredaba ovog Pravilnika kažnjavat ce se disciplinski prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti HKS-a.

Članak 21. Sporovi i izvršne odredbe
1. Smatra li vlasnik da se je voditelj uzgoja ogriješio o navedena pravila, ima pravo žalbe Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa HKS-a . Rok za podnošenje žalbe je 15 dana od trenutka učinjene greške.
2. Za materijalne sporove među članovima nadležan je sud.
3. Kinološke organizacije HKS-a kojima je HKS povjerio vođenje uzgoja za pojedine pasmine dužne su svoje uzgojne propise i pravilnike uskladiti s pravilnikom HKS-a.
4. Izmjene i dopune Pravilnika o uzgoju donose Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih i službenih pasmina pasa i Povjerenstva za uzgoj i rad lovnih pasmina pasa, a potvrđuje ih izvršni odbor HKS-a. 5. Pravilnici o uzgoju nacionalnih pasminskih klubova počinju se primjenjivati nakon što ih potvrdi Izvršni odbor HKS-a.

Članak 22. Stupanje na snagu
Ovaj Pravilnik stupa na snagu dana 02.srpnja 2005.

Preuzeto iz mojeg članka iz Hrvatskog Kinološkog Saveza (HKS)