Nasi Psi forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Nasi Psi forum

o psima
 
Početna stranicaPočetna stranica  RegistracijaRegistracija  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  Login  

 

 Alergije kod pasa

Go down 
Autor/icaPoruka
bubica55
Admin
Admin
bubica55


Broj postova : 48
Registration date : 01.10.2007

Alergije kod pasa Empty
PostajNaslov: Alergije kod pasa   Alergije kod pasa Icon_minitimened lis 21, 2007 6:46 pm

ALERGIJE PASA

Baš kao što je slučaj i kod ljudi, pas će biti skloniji alergijama ukoliko su njegovi roditelji bili alergični na nešto.

Kao što se i očekivali, alergije su učestalije kod nekih određenih pasmina: zlatni retriveri, terijeri (naročito zapadnoškotski bijeli terijer, skaj terijer, škotski terijer i boston terijer), dalmatinski psi, šar-pei i ši-cu.

Istraživanja alergija kod ljudi pokazala su da je za pojavu alergije odgovorna 'greška' u imunološkom sustavu. Potomci nasljeđuju tu 'grešku' koja se ne može ispraviti ni prilikom samog dojenja štenaca jer kuja ne proizvodi dovoljno tvari koje bi spriječile alergiju.

Klinički simptomi

Kada su ljudi alergični, obično kišu i imaju suzne oči. Kad psi imaju alergiju obično se stalno češu. Čak si i grizu i ližu neke dijelove dijela. Kad vlasnici primjete da se pas češe u većini slučajeva pomisle da pas ima buhe, ali alergije u jednakoj mjeri kao i buhe uzrokuju češanje. Psi sa 'dišnim' alergijama (alergije uzrokovane alergentima koji u organizam dospijevaju dišnim putevima) uglavnom ližu i grizu svoje šape, njušku i slabine, no postoje odstupanja.

Psi mogu doći u kontakt sa alergentima i preko svoje kože, ali većina problema je posljedica udisanja nekih alergenata, jer njihov nos je savršen za udisanje učestalih alergenta kao peludi, prašine ili plijesni.

Većina pasa razvije alergiju u periodu od 6 mjeseci do 3 godine starosti. Tijekom tok perioda psi imaju priliku udisati različite alergente iz okoliša te razviti alergije na neke od njih. Alergije su promjenjivog karaktera, te se razvijaju i mijenjaju tijekom života psa. Doduše, alergija može nestati ako se pas preseli u drugo zemljopisno područje, ali se i u novom okruženju mogu razviti neke druge alergije. U više od polovice slučajeva psećih sezonskih alergija simptomi će se javljati i tijekom cijele godine.

Češanje nije samo po sebi ozbiljan problem, ali psi si mogu nanjeti ozljede baš zbog alergija. Lizat će i gristi svoje šape, što se može razviti u kroničan problem raširene infekcije, tamnjenja kože ili gubitka dlake. Piotraumatski dermatitis je akutno alergijsko stanje u kojem su nastala oštećenja na određenom području kože. To su vrlo jasno označena područja upale i infekcije koja se može razviti u roku od nekoliko minuta. Međutim, nisu svi slučajevi ovog oblika dermatitisa posljedica alergija, neki su uzrokovani upalama uha ili analnih vrećica ili pak infekcijama kože.

Dijagnoza

Dijagnostički nalazi neophodni su prije propisivanja same terapije baš iz razloga što simptomi raznih problema kože mogu biti vrlo slični simptomima dišnih alergija. Takvi problemi kože mogu biti: dermatitis uzrokovan ugrizima buha, reakcije na hranu, unutarnji paraziti, gljivične infekcije ili epidermalna displazija. Terapija kortikosteroidima je vrlo popularna, ali kortikosteroidi utječu i na tjelesne organe, kao jetru i imunološki sustav, te mogu uzrokovati promjene u ponašanju (povećana žeđ i glad, učestalo uriniranje).

Prvi koraci u samoj terapiji bili bi analiza ishrane, stolice i provjera da li pas ima buhe, kako bi se isključili drugi mogući uzročnici problema. Analiza prehrane pokazuje da li je riječ o alergiji na hranu, a analiza stolice pokazuje prisutnost parazita.

Sam test na alergije nije uvijek pravi pokazatelj zdravstvenog stanja psa. Alergije su vrlo škakljiv fenomen - osjetljivost psa na neku tvar ne čini ga klinički alergičnim, no pod različitim okolnostima ta osjetljiivost se može razviti u pravu alergiju. Na primjer, pas koji je osjetljiv na pelud, a nema razvijenu osjetljivost na druge alergente smatra se klinički normalnim. No, ako taj pas dobije buhe baš u jesen, sve ga počinje svrbiti, i kumulativna posljedica buha i peludi bit će klinička alergija. Isto se može dogoditi i kod pasa sa graničnim alergijama na hranu.

Postoji nekoliko načina testiranja na alergije. Jedan od njih je potkožni test (sličan testu za ljude) koji traje otprilike 1 sat. Drugi način testiranja, izrazito popularan u zadnje vrijeme je pretraga krvi, ali on se nije pokazao kao najbolji način za dijagnosticiranje alergije. Pretragom krvi mjeri se 'relativna' razina jednog tipa alergijskih antitijela koji cirkuliraju krvlju.

Potkožni testovi mjere stvarnu alergijsku reakciju u samoj koži koja je posljedica specifičnih alergenta, pa su utoliko precizniji. Pretraga krvi je prikladnija za pse koje se ne može obrijati (recimo za vrijeme izložbene sezone) ili za pse koji su već podvrgnuti terapiji kortikosteroidima.

Dišne alergije liječe se i kratkoročnim i dugoročnim terapijama. Cilj kratkoročne terapije je olakšavanje samih simptoma, a dugoročne eliminiranje simptoma bez javljanja nuspojava.

Kratkoročna terapija

Jedan od najlakših načina na koji možete olakšati svrab je da okupate psa u hladnoj vodi. Temperatura vode je bitna jer topla vode potencira svrab. Hladna kupka opušta, ali ne djeluje dugo. Na tržištu postoje i šamponi koji sadržavaju sastojke koji smiruju nadraženu kožu. Takve kupke treba ponavljati svakih 2 do 3 dana kako bi se postigao rezultat.

Kortikosteroidi se često koriste kod alergija, no najsigurnije je koristiti ih samo u kratkom periodu - 1 do 2 tjedna. Kortikosterodi koji se direktno ubrizgavaju u tijelo ne smiju se korisiti duži period, jer tada čine više štete nego koristi.

Antihistaminici nisu toliko popularni u liječenju alergija iako vrlo dobro djeluju kod trećine alergičnih pasa. Antihistaminici također mogu biti sastojci nekih sprejeva i šampona koji se mogu koristiti za ublažavanje simptoma.

I određeni dodaci hrani mogu ublažiti simptome alergije. Istraživanja kod ljudi su pokazala da, u slučajevima kada su alergične trudnice tijekom zadnjih 3 mjeseca trudnoće i prvih 3 mjeseca dojenja uzimale takve dodatke, smanjena je mogućnost pojave alergije u djeteta.

Dugoročna terapija

Najsigurniji i najučinkovitiji oblik terapije dišnih alergija je imunoterapija - injekcije protiv alergije. Imunoterapija nije potrebna svim alergičnim psima već u slučajevima kad sezona alergije traje duže od 2 mjeseca i kad drugi oblici terapije nisu dali značajnije rezultate. Injekcije protiv alergija ne djeluju odmah; one se sastoje od tvari na koje se pokazala osjetljivost na alergo-testovima. Ti alergenti se ubrizgavaju u krv, te se postupno povećava njihova količina kako bi pas stekao imunost na njih. Obično je potrebno 4 do 12 mjeseci kako bi se vidjeli rezultati imunoterapije. Oko 75% pasa dobro reagira na takav oblik terapije.

Kontrola okoliša također pomaže kod alergija. Ukoliko je pas alergičan na pelud držite ga u kući ili stanu, a korisni su i klimatski uređaji jer ih većina ima ugrađene filtere za pelud.

Psima koji su alergični na plijesan pomoći će smanjenje broja biljaka u kući. Ako to pak nije moguće, prekrijte zemlju u posudama za biljke nekakvim filterom.

Ukratko, alergije su učestale u pasa, 15% čistokrvnih pasa je alergično. Prije bilo kojeg oblika terapije obavezno osigurajte kvalitetnu i točnu dijagnozu, i ne zaboravite na razliku između kratkoročnog olakšanja simptoma i sigurne dugoročne terapije.
[Vrh] Go down
bubica55
Admin
Admin
bubica55


Broj postova : 48
Registration date : 01.10.2007

Alergije kod pasa Empty
PostajNaslov: Re: Alergije kod pasa   Alergije kod pasa Icon_minitimened lis 21, 2007 6:48 pm

Kožna alergija pasa

Atopija ili atopični dermatitis je kožni oblik alegijske reakcije u pasa. Po učestalosti je na drugom mjestu,odmah iza alergijske reakcije na buhu.Atopični dematitis nastane kada preosjetljiv pas dođe u dodir sa alergenima koji su vrlo česti u našoj, pa i njihovoj okolini. Posljedica je alergična reakcija koja se manifestira upalnim promjenama na koži i prvenstveno jakim svrbežom. Upravo neprestano češanje je razlog zbog kojeg vlasnici atopične pse dovedu na prvi pregled. Ponekad je svrbež toliko jak da pas uopće ne može spavati već se po cijelu noć češe, a da ne govorimo o tome kako češanjem još pogorša promjene nastale na koži.

Liječenje ovog oboljenja je dugotrajno te zahtjeva veliko strpljenje vlasnika. Bolest se ponekad javlja sezonski a u većini slučajeva liječenje je ,sa povremenim pauzama, doživotno. Alergična reakcija jest pretjerana reakcija organizma na alergene koji zapravo nisu opasni. Najčešći alergeni su pelud, trava, prašina i kućna grinja. To su većinom inhalacijski alergeni , a alergije na pelud i travu javljaju se sezonski.

Atopija se javlja kod svih pasmina pasa, a predispozicija za ovo oboljenje je nasljedna. U posljednje vrijeme najveći broj atopičnih pasa srećemo među west highland terijerima. Prvi puta se javlja kod mladih pasa, u starosti od 1 do 3 godine. Javlja se crvenilo kože i jak svrbež. Pas se češe, gricka te tako može doći do još jačeg crvenila i sekundarne infekcije kože. Vrlo često su najjače zahvaćena područja kože ispod pazuha, na trbuhu. Neki psi si neprestano ližu šapice, pa zbog sline dlaka na šapama mijenja boju. Ukoliko se radi o blijelom psu, dlaka postaje smećkasta, ruzinava. Upaljena koža producira veće količine loja pa se javlja neugodan miris i seboreične promjene na zahvaćenim mjestima.

Već na temelju kliničkog pregleda i opisanih simptoma veterinar će pretpostaviti da se radi o atopiji. Obično napravimo krvnu sliku, prije početka terapije, jer nam broj određenih bijelih krvnih zrnaca u krvnoj slici potvrđuje sumnju na alergijski dermatitis. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti jedino intradermalnim testiranjem kože-dakle alergo testovima koje obično izvode specijalisti. Takvm testom možemo dokazati točno na koji je alergen pas preosjetljiv, no obično nam to nije dovoljno za riješenje prioblema. Naime, radi li se o preosjetljivosti na kućnu grinju i pelud vrlo teško ćete uspjeti spriječiti da vaš pas dođe u kontakt sa tim alergenima jer su svugdje prisutni.

Zato se pristupa medikamentoznom liječenju atopije. Kortikosteroidi su ovdje lijek izbora, brzo će reducirati crvenilo i smanjiti svrbež. Radi se o lijekovima sa jakim protuupalnim djelovanjem. Mnogi laici već znaju da kortikosteroidi imaju i cijeli niz nus pojava, no ako se pravilno doziraju i ako se vlasnici pridržavaju propisane terapije , neželjeni učinci su minimalni. Važno je znati da to nisu lijekovi koje možete davati sami i bez stroge kontrole veterinara. Ponekad kortikosteroide kombiniramo sa antihistaminicima kako bi smanjili potrebnu dozu ovih prvih. Kod inficirane kože potrebna je terapija antibioticima. U nekim slučajevima prije terapije uzmemo uzorak i napravimo bakteriološku pretragu, a ponekad je za prepisivanje pravog antibiotika veterinaru dovoljna klinička slika.

Potporna terapija sastoji se u odabiru dijetne prehrane te se u hranu se dodaju nenasićene masne kiseline. Kod nekih pasa potrebno je i lokalno terapiranje kože obično medicinskim šamponima. Terapija atopičnog psa je vrlo kompleksna i dugotrajna. Važno je da je vlasnik oboljelog psa dobro upoznat sa ovom bolešću i spreman na suradnju sa veterinarom kako bi se bolest držala pod kontrolom. Atopičnog psa potrebno je cijelu godinu držati zaštićenog od buha, jer su u pravilu preosjetljivi i na ujed buhe .

Autor: Tamara Ferari-Miškulin
Izvor: www.ritelefax.hr
[Vrh] Go down
 
Alergije kod pasa
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Maligna oboljenja u pasa
» OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Nasi Psi forum :: Naši najdraži psi :: Zdravlje prije svega!!!-
Forum(o)Bir: